Digitalni euro: što znamo do sada?
Europska komisija planira uvesti digitalnu euro novčanicu (digitalni euro) 2023. godine. No jako malo znamo o svim planovima Europske unije za njegovi implementaciju. Europska komisija, izvršni ogranak Europske unije (EU), planira predložiti digitalni zakon o euru 2023. godine. Zakon će nadopuniti eksperimentiranje Europske središnje banke (ECB) u digitalnoj valuti središnje banke.
Planovi Komisije da krene s prijedlogom zakona do sada su najdefinitivniji znak da bi digitalni euro mogao postati stvarnost u nadolazećim godinama. Od prošle godine ECB daje različite signale o budućnosti digitalnog eura. U rujnu, neposredno prije nego što je započela dvogodišnja istraga ECB-a o digitalnom euru, dužnosnik ECB-a rekao je da projekt neće jamčiti pokretanje digitalne valute. Kasnije je član izvršnog odbora ECB-a Fabio Panetta rekao da bi potencijalni digitalni euro ‘vjerojatno’ bio zakonito sredstvo plaćanja.
Uz rastuću popularnost privatnih kriptovaluta poput bitcoina i stablecoina (koji su vezani uz vrijednost imovine poput američkog dolara), istraživanja digitalnih valuta središnje banke (CBDC) porasla su diljem svijeta. Brojne zemlje, uključujući Kanadu i Kinu, vode pilot programe, a Nigerija je pokrenula CBDC u listopadu. Međutim, SAD i Europa su se kretale relativno sporim tempom. U rujnu 2020. godine, šefica ECB-a Christine Lagarde rekla je da je EU zaostala u utrci digitalnih plaćanja i da bi joj digitalni euro mogao dati prednost.
“Rasprava o digitalnom euru je vrlo, vrlo spora rasprava jer je korporativna, a središnja banka igra veliku ulogu. To ga čini vrlo kompliciranim”, rekao je Philipp Sandner, njemački ekonomist i voditelj Blockchain centra Frankfurtske škole.
Komisija je prvi put objavila izvješće o digitalnom euru u listopadu 2020. godine. To izvješće je bilo otvoreno za javno komentiranje do siječnja 2021. godine. Drugo javno savjetovanje trebalo bi započeti sljedeći mjesec, prema izvješću Politico.
Dok se istraživački centri EU-a poput Udruge Digital Euro Association (DEA) zalažu za digitalni euro kao prijeko potreban napredak za plaćanja u regiji, drugi istraživači kažu da digitalna valuta možda neće dati ekonomskoj uniji prednost koju traži.
“Digitalni pristup novcu središnje banke teško će dati euru prednost u konkurenciji s drugim valutama. Bilo da se radi o dolaru ili privatnim globalnim kripto valutama”. Napisala je Heike Mai, analitičarka Deutsche Bank Research, u prošlogodišnjem izvješću.
O onome što znamo
ECB istražuje digitalni euro i pokušava smisliti funkcionalni dizajn, a nisu sigurni hoće li ikada izdati takvu valutu, kaže Mai.
“Oni se samo žele pripremiti, imati koncept, a zatim odlučiti hoće li ga izdati ili ne. Ako dvije godine od sada odluče da će izdati digitalni euro, vjerojatno će trebati još dvije ili tri godine da prođu kroz fazu eksperimentiranja implementacije”, rekla je Mai u intervjuu za CoinDesk.
Dodala je da EU neće vidjeti digitalni euro na djelu barem pet godina od sada. “Zasad ne znamo kako će to izgledati. A jednostavno nema puno informacija”.
Prema Jonasu Grossu, predsjedniku DEA-e, banke će imati ulogu u dizajnu i izdavanju digitalnog eura. “ECB je prije godinu dana objavila izvješće o njihovim početnim razmišljanjima, a ono što znamo je da će banke biti uključene, tako da središnja banka neće sve to učiniti sama”, rekao je Gross.
ECB razmatra digitalni euro za maloprodaju koji bi potrošači mogli koristiti za svakodnevne transakcije. Sandner očekuje da će istraživanje uključiti poslovne banke. U studenom je ECB angažirao Evelien Witlox, bivšu direktoricu nizozemske banke ING, da vodi eksperiment digitalnog eura. Primarne djelatnosti ING Grupe uključuju komercijalno i maloprodajno bankarstvo.
Što javnost želi
Rezultati prvog javnog savjetovanja Komisije o digitalnom euru pokazali su da građani u EU-u smatraju privatnost, sigurnost i mogućnost korištenja digitalnog eura u plaćanjima u 27 zemalja članica Unije prioritetima za digitalnu valutu. Ali dizajn digitalnog eura koji bi se bavio tehnološkim problemima i privatnošću još uvijek je u zraku, rekao je Gross.
Sandner je dodao da ECB radi na maloprodajnom CBDC-u i pokušava nešto učiniti s kreditnim karticama. “Za ovo vam ne treba blockchain”, rekao je Sandner. Što se tiče privatnosti, Gross i Sandner kažu da je zapravo moguće imati CBDC privatan poput gotovine, uz anonimna plaćanja. “Dakle, ako regulator i središnja banka žele imati istu privatnost kao kod gotovine, to nije tehnologija koja ograničava. To je prije politička i regulatorna odluka koju treba donijeti”, rekao je Gross. ECB je odbio zahtjev za razgovorom s dužnosnikom koji radi na projektu digitalnog eura.
Politička strana digitalnog eura
ECB je bio jasan u pogledu svog cilja održavanja suvereniteta u financijama i plaćanjima. No, kada su u pitanju sustavi maloprodajnog plaćanja, postoje mnoge uspješne konkurencije od strane ne-europskih davatelja usluga kao što su Visa, MasterCard i PayPal. ECB, EU i druge političke institucije.
“Oni se ne protive konkurenciji, upravo suprotno. Žele konkurenciju na tržištu plaćanja. I učinili su mnogo tijekom proteklih godina da do toga dođu. Ali također žele barem jedan sustav maloprodajnog plaćanja koji radi diljem Europe, u svim europskim zemljama i koji je pod europskom kontrolom”, rekla je Mai. “Dakle, to je i politički cilj.”
Gross dodaje kako definitivno postoji geopolitička dimenzija digitalnih valuta. To se vidi u globalnom odgovoru na kineski sustav digitalne valute eCNY koji se sada testira. “To znači da Kina ima prednost od vjerovatno četiri ili pet godina u odnosu na napredna gospodarstva. A to bi također moglo dovesti do situacije da se kineska valuta više koristi u svjetskim razmjerima. Ali to je danas jako teško analizirati, jer još ne znamo”.
Gross je dodao da ECB ide stopama SAD-a, pozivajući se na izjavu predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella o tome kako je bolje dobiti digitalni dolar nego biti prvi. “Ovo je također perspektiva koju ECB trenutno zauzima kada je u pitanju euro jer se čini da im se ne žuri. Oni to žele formalno analizirati”, rekao je Gross.
Financijske implikacije
ECB također mora razmotriti implikacije digitalne valute na financijsku stabilnost. Izvješće ECB-a za 2020. godinu o digitalnom euru iznijelo je sigurnosne sustave za zaštitu banaka od napada, do kojih dolazi kada veliki broj klijenata premješta depozite iz banaka. To bi se moglo dogoditi u vrijeme kada banke nameću negativne kamatne stope.
ECB planira ublažiti te rizike nadoknadom digitalnih eura po varijabilnoj kamatnoj stopi tijekom vremena ili ograničavanjem količine digitalnih eura koje korisnici mogu držati ili koristiti u transakcijama, navodi se u izvješću. Na primjer, nekamatni digitalni euro vjerojatnije će izazvati velika povlačenja u okruženju s negativnim kamatnim stopama, navodi se u izvješću.
“Dok novčanice već nude nekamatonosnu alternativu depozitima, troškovi skladištenja i osiguranja znače da kamatne stope na depozite mogu biti ispod nule bez pokretanja velike zamjene gotovinom”, navodi se u izvješću, dodajući da bi držanje digitalnih eura vjerojatno bilo jeftinije od držanja novčanica, što bi digitalne eure moglo učiniti privlačnijim kada su kamatne stope negativne.
No, također postoji zabrinutost zbog niske upotrebe kada je u pitanju digitalna valuta središnje banke. Osim što digitalni euro možda nema konkurentsku prednost u odnosu na privatne platne sustave, raširena upotreba digitalnog eura kao sredstva plaćanja također nije vrlo vjerojatna. “Ipak, visok stupanj zaštite podataka mogao bi ga učiniti privlačnijim od drugih opcija plaćanja za korisnike koji stavljaju veliki naglasak na svoju privatnost”, napisala je Mai.
Sandner se nije složio, ističući da digitalne valute središnje banke nemaju rizik druge ugovorne strane ili mogućnost da druga strana u transakciji (u ovom slučaju središnja banka) ne zadrži svoj dio, što ga čini relativno atraktivno u usporedbi s nekim privatnim valutama.
Sve ovisi o tome za što će se ECB odlučiti u pogledu vrste, dizajna i izvedbe digitalne valute. Upravo smo u trenutku kada ECB radi sve kako bi osmislila koncept. Ne govore previše o tome što trenutno rade, što je u redu. Oni rade na svom konceptu, a mi još nemamo rezultate. Dakle, na neki način čekamo.