Središnji bankari tvrde da je bitcoin nepravedan. Čineći to, preporučuju visoke porezne stope na bitcoin, od rudarenja do poreza na kapitalnu dobit, pa čak i potpunu zabranu. No većina ekonomskih dokaza, čak i u radovima koje sami objavljuju, sugerira da su središnji bankari pravi uzrok ‘patnje’ zbog tiskanja novca te inflacijskih politika.
ECB tvrdi da je bitcoin nepravedan
U novom dokumentu Europske središnje banke (ECB), Jürgen Schaaf tvrdi da je bitcoin sam po sebi nepravedan.
– U apsolutnom smislu, rani korisnici točno povećavaju svoje stvarno bogatstvo i potrošnju na račun stvarnog bogatstva i potrošnje onih koji ne drže bitcoin ili koji ulažu u njega tek u kasnijoj fazi – piše Schaaf.
Schaaf, koji je savjetnik višeg rukovodstva tržišne infrastrukture i plaćanja u ECB-u, tvrdi da je bogatstvo bitcoinera ‘ukradeno’ od onih koji nisu bitcoineri.
– Novi portfelji Lamborghinija, Rolexa, vila i kapitala ranih bitcoin investitora financiraju se smanjenjem potrošnje i bogatstva onih koji u početku ne posjeduju bitcoin – piše u dokumentu.
Umjesto da se inflacijska politika središnjih banaka smatra odgovornom za percipiranu pogrešnu raspodjelu imovine i opću bijedu, on sugerira da će bitcoin stvoriti ekonomski očaj.
– Ova preraspodjela bogatstva i kupovne moći vjerojatno se neće dogoditi bez štetnih posljedica za društvo – upozorava.
Prema Schaafu, oni koji ne posjeduju bitcoin, trebali bi se suprotstaviti bitcoinu i čak raditi na donošenju zakona protiv njega, s ciljem da se spriječi rast cijene bitcoina ili da bitcoin potpuno nestane.
Rad se također dotiče neelastičnosti bitcoina, nemogućnosti da se stvori više bitcoina, u obliku grafikona koji ilustrira koliko će malo bitcoina biti dostupno onima koji ga kasnije usvoje.
Bitcoin zajednica kritizirala je ove navode, a neki, poput Tuura Demeestera, gledali su na to kao na objavu rata.
Na X-u, Schaaf je dalje izložio svoju teoriju da bogatstvo i potrošnja ranih vlasnika rastu dok drugi postaju siromašniji, bez obzira na to jesu li ikada posjedovali bitcoin.
Kvantitativno popuštanje
Iako Schaaf krivi bitcoin za ekonomske poremećaje, možda postoji više dokaza da financijski inženjering središnje banke izaziva više štete kod onih koji ne drže bitcoin nego sam bitcoin.
Na primjer, politike kvantitativnog popuštanja, laički rečeno tiskanje novca, mogle su povećati cijene dionica, obveznica i druge imovine u rukama bogatih.
U izvješću Odbora za gospodarska pitanja Doma lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva pod nazivom ‘Kvantitativno popuštanje: opasna ovisnost?’, povjerenstvo je ispitalo kvantitativno popuštanje kao odgovor na globalnu financijsku krizu 2008. godine.
– Politika je također imala učinak umjetnog napuhavanja cijena imovine, a to je nerazmjerno pogodovalo onima koji je posjeduju, pogoršavajući nejednakosti u bogatstvu – stoji u izvješću.
Nadalje, u radu koji je objavilo Sveučilište Massachusetts, autori su ispitali učinak politike kvantitativnog popuštanja Federalnih rezervi na nejednakost prihoda i bogatstva.
– Utjecaj kvantitativnog popuštanja na prihod od distribucije bio je barem umjereno regresivan – napisali su autori.
Oni zaključuju da je kvantitativno popuštanje dovelo do skromnog povećanja nejednakosti unatoč određenim pozitivnim učincima na zapošljavanje i refinanciranje hipoteka.
U konačnici, pravi učinci kvantitativnog popuštanja mogu biti nepoznati čak i visokim ekonomskim mudracima.
– Učinci kvantitativnog popuštanja slabo su shvaćeni, djelomično zato što standardni modeli monetarne politike predviđaju da ne funkcionira – napisali su Vincent Sterk i Wei Cui sa Sveučilišta u Londonu.
Inflacija
Rad koji je objavio Ohio State University Press naglašava međunarodnu anketu od 31.869 ispitanika u 38 zemalja. Oni u nepovoljnijem položaju na više dimenzija – siromašni, neobrazovani, nekvalificirani radnici – imaju relativno veću vjerojatnost da će spomenuti inflaciju kao najveću brigu nego oni u prednosti.
Štoviše, istraživanje pulsa kućanstava Ureda za popis stanovništva SAD-a pokazalo je da inflacija najviše šteti kućanstvima s niskim primanjima. Na primjer, troše više svojih prihoda na hranu, plin i stanarinu tamo gdje je inflacija viša od prosjeka. Kućanstva s niskim primanjima ne mogu kupovati jeftiniju robu ili općenitije proizvode, poput kućanstava sa srednjim primanjima, budući da općenito kupuju jeftiniju robu.
Schaaf uopće nije uspio uvjeriti da će bitcoin biti uzrok naše ekonomske patnje. Akademska zajednica, pa čak i središnje banke, u međuvremenu su iznijele sve potrebne dokaze koji upućuju na to da su Schaaf i njegovi kolege možda problem.
Piše: lidermedia.hr