Bitcoin je digitalna valuta, nastala 2009. godine, koja djeluje bez ikakve središnje kontrole ili nadzora banaka ili vlada. Oslanja se na peer-to-peer softver i kriptografiju. Javna knjiga bilježi sve transakcije bitcoina, a kopije se drže na poslužiteljima diljem svijeta. Svatko s rezervnim računalom može postaviti jedan od ovih poslužitelja, poznatih kao čvor. Konsenzus o tome tko posjeduje koje kovanice postiže se kriptografski na svim tim čvorovima, a ne oslanjajući se na središnji izvor povjerenja poput banke.
Svaka transakcija se javno emitira na mrežu i dijeli od čvora do čvora. Svakih desetak minuta rudari skupljaju ove transakcije u grupu koja se zove blok i trajno ih dodaju u blockchain. Ovo je konačna knjiga računa bitcoina. Na isti način na koji biste držali tradicionalne kovanice u fizičkom novčaniku, virtualne valute se drže u digitalnim novčanicima i može im se pristupiti iz klijentskog softvera ili niza online i hardverskih alata.
Bitcoini se trenutno mogu podijeliti sa sedam decimalnih mjesta: tisućiti dio bitcoina poznat je kao mili, a stotimilijunski dio bitcoina poznat je kao satoshi. Istina, ne postoji takva stvar kao što je bitcoin ili novčanik, već samo dogovor među mrežom o vlasništvu nad novčićem. Privatni ključ se koristi za dokazivanje vlasništva nad sredstvima na mreži prilikom obavljanja transakcije. Osoba može jednostavno zapamtiti svoj privatni ključ i ne treba ništa drugo za dohvat ili trošenje svog virtualnog novca, koncept koji je poznat kao “brain wallet”.
Može li se bitcoin pretvoriti u gotovinu?
Bitcoin se može zamijeniti za gotovinu kao i svaka imovina. Postoje brojne mjenjačnice kriptovaluta gdje ljudi to mogu učiniti, ali transakcije se također mogu obavljati osobno ili putem bilo koje komunikacijske platforme, dopuštajući čak i malim tvrtkama da prihvate bitcoin. Ne postoji službeni mehanizam ugrađen u bitcoin za pretvaranje u drugu valutu.
Ništa inherentno vrijedno ne podupire bitcoin mrežu. Ali to vrijedi za mnoge od najstabilnijih svjetskih nacionalnih valuta otkako su napustile zlatni standard, kao što su američki dolar i britanska funta.
Koja je svrha bitcoina?
Bitcoin je stvoren kao način na koji ljudi šalju novac putem interneta. Digitalna valuta treba pružiti alternativni sustav plaćanja koji bi funkcionirao bez središnje kontrole, koristio bi se kao i tradicionalne valute.
Kriptografija iza bitcoina temelji se na algoritmu SHA-256 koji je osmislila Američka agencija za nacionalnu sigurnost. Razbijanje ovoga je, za sve namjere i svrhe, nemoguće jer postoji više mogućih privatnih ključeva koji bi se morali testirati (2256) nego što ima atoma u svemiru.
Bilo je nekoliko velikih slučajeva hakiranja bitcoin mjenjačnica i krađe sredstava, ali te su usluge uvijek pohranjivale digitalnu valutu u ime kupaca. Ono što je u tim slučajevima hakirano je web stranica, a ne bitcoin mreža. U teoriji, ako napadač može kontrolirati više od polovice svih postojećih bitcoin čvorova, tada bi mogao stvoriti konsenzus da posjeduje sav bitcoin i ugraditi to u blockchain. Ali kako broj čvorova raste, to postaje manje realno.
Realan problem je da bitcoin djeluje bez ikakvog središnjeg autoriteta. Zbog toga svatko tko napravi pogrešku s transakcijom na svom novčaniku nema regresa tj. povrata. Ako slučajno pošaljete bitcoine pogrešnoj osobi ili izgubite lozinku, nemate se kome obratiti. Naravno, eventualni dolazak praktičnog kvantnog računanja mogao bi sve to slomiti. Velik dio kriptografije oslanja se na matematičke izračune koje su trenutnim računalima iznimno teška za napraviti, ali kvantna računala rade vrlo različito i možda će ih moći izvršiti u djeliću sekunde.
Što je rudarenje bitcoina?
Rudarenje je proces koji održava bitcoin mrežu i način na koji nastaju novi novčići. Sve transakcije se javno emitiraju na mreži, a rudari spajaju velike zbirke transakcija u blokove dovršavanjem kriptografskog izračuna koji je iznimno teško generirati, ali vrlo lako provjeriti. Prvi rudar koji riješi sljedeći blok emitira ga na mrežu i ako se pokaže da je točan dodaje se u blockchain. Taj rudar je zatim nagrađen količinom novostvorenog bitcoina.
Bitcoin softveru svojstveno je tvrdo ograničenje od 21 milijun kovanica. Više od toga nikada neće postojati. Ukupan broj kovanica biti će u optjecaju do 2140. Otprilike svake četiri godine softver duplo otežava rudarenje bitcoina smanjujući veličinu nagrada. Kada je bitcoin prvi put lansiran, bilo je moguće gotovo trenutno rudariti novčić koristeći čak i osnovno računalo. Sada to zahtijeva sobe pune moćne opreme, često vrhunskih grafičkih kartica koje su vješte u probijanju proračuna, što u kombinaciji s promjenjivim cijenama bitcoina ponekad može učiniti rudarenje skupljim nego što vrijedi.
Tko je izumio bitcoin?
Godine 2008. kupljen je naziv domene .org i učitana je akademska bijela knjiga pod nazivom Bitcoin: Peer-to-Peer elektronički gotovinski sustav. Postavio je teoriju i dizajn sustava za digitalnu valutu bez kontrole bilo koje organizacije ili vlade. Autor, pod imenom Satoshi Nakamoto, napisao je: “Korijen problema s konvencionalnim valutama je svo povjerenje koje je potrebno da bi to funkcioniralo. Mora se vjerovati središnjoj banci da neće oslabiti valutu, ali povijest tradicionalnih (fiat) valuta puna je kršenja tog povjerenja.”
Sljedeće godine je softver opisan u radu dovršen i javno objavljen, a bitcoin mreža je pokrenuta 9. siječnja 2009. godine. Nakamoto je nastavio raditi na projektu s raznim programerima sve do 2010. godine kada se povukao iz projekta i prepustio ga samom sebi. Pravi Nakamotov identitet nikada nije otkriven i godinama nije dao nikakvu javnu izjavu.
Sada je softver otvorenog koda, što znači da svatko može besplatno pregledavati, koristiti ili doprinositi kodu. Mnoge tvrtke i organizacije rade na poboljšanju softvera, uključujući MIT.
Koji su problemi s bitcoinom?
Bilo je nekoliko kritika na račun bitcoina, uključujući i to da je rudarski sustav iznimno gladan energije. Sveučilište u Cambridgeu ima online kalkulator koji prati potrošnju energije i početkom 2021. godine procijenjeno je da će godišnje koristiti preko 100 terawatt sati. Iz perspektive, Ujedinjeno Kraljevstvo je 2016. godine ukupno koristilo 304 terawatt sata.
Kriptovaluta je također povezana s kriminalom, a kritičari ističu da je savršen način za obavljanje transakcija na crnom tržištu. U stvarnosti, gotovina je tu funkciju imala stoljećima, a javna knjiga bitcoina zapravo može biti alat za provođenje zakona.
Koncept virtualne valute je još uvijek nov i, u usporedbi s tradicionalnim ulaganjima, Bitcoin nema mnogo dugoročne evidencije ili povijesti vjerodostojnosti koja bi to podržala. Sa svojom sve većom popularnošću, Bitcoin svakim danom postaje sve manje eksperimentalan; još uvijek, nakon samo jednog desetljeća, sve digitalne valute ostaju u fazi razvoja. “To je prilično rizična investicija s najvećim povratom koju možete napraviti”, kaže Barry Silbert, izvršni direktor Digital Currency Groupa, koja gradi i ulaže u Bitcoin i blockchain tvrtke.